Oznake Označeno s "Jure Krišto"

Jure Krišto

0 195

Duvanjski žrtvoslov obrađuje žrtve s duvanjskoga prostora u Prvome i Drugom svjetskom ratu – kako Hrvate katolike, tako Bošnjake muslimane i pravoslavne Srbe. Jedini kriterij je da je netko žrtva rata (i poraća).

Podatci za Hrvate su prikupljeni u onoj mjeri koliko je to dosada bilo moguće, na temelju matičnih knjiga i stanja duša svih duvanjskih župa, kao i dosadašnjih popisa ratnih stradalnika (popisi duvanjskih župnika1989./90. ili onih objavljenih u Duvanjskom zborniku 2000. godine).
Podatci za pravoslavne i muslimane još se očekuju. Zasada su prikupljeni tek neki nedostatni podatci.

Radna verzija Duvanjskoga žrtvoslova daje se na uvid javnosti, kako preko duvanjskih mrežnih stranica, tako u papirnim kopijama (koje ćete moći nabaviti u zgradi Općine Tomislavgrad ili u župnim uredima na duvanjskom području). Očigledni nedostatci ili sumnjivi (nesigurni) podatci obilježeni su crvenim slovima ili žutom podlogom. To međutim nipošto ne znači da su svi ostali podatci potpuno sigurni.
Važno je dakle naglasiti da su svi podatci zasada samo privremeni i podložni izjmenama i dopunama.
Svi oni koji znaju nešto o bilo kojoj žrtvi s duvanjskoga prostora pozivaju se da pregledaju ove podatke te ih eventualno dopune i/li isprave te dostave fotografije članova svojih obitelji koji su stradali kao žrtve Prvoga i Drugoga svjetskog rata.

(Napomena: oni koji su fotografije dostavili za izradu monografija župa Seonica, Roško Polje i Vinica ne trebaju ponovno dostavljati iste fotografija!)

Dopune, ispravke ili fotografije možete dostaviti na sljedeći e-mail: opcina.tg@tel.net.ba (s naznakom: za Duvanjski žrtvoslov). Fotografiju svakako potpišite: navedite o kojem je selu riječ, ime i prezime osobe, ime oca, kao i redni broj u popisu – kako ne bismo načinili pogrešku prilikom objavljivanja monografije.

Ako niste u stanju poslati podatke ili fotografije elektroničkom poštom, možete isto dostaviti u zgradu Općine Tomislavgrad, odmah na ulazu u zgradu; ured br. 11. kontakt-osoba Iva Krajina. U slučaju da dostavite fotografiju, ona će biti skenirana, a vama će original biti odmah vraćen.

Duvanjski žrtvoslov sastoji se od tri velika poglavlja:
1. Duvanjska stradanja u ratu i poraću (opći prikaz) – dr. Jure Krišto.
2. Popis duvanjskih žrtava ratova (pojedinačni popis za Prvi i Drugi svjetski rat, po duvanjskim župama, a potom i po selima; tu je i popis srpskih i muslimanskih žrtava koji nam je trenutno dostupan) – dr. Robert Jolić (devet župa duvanjskoga dekanata) i Ante Tadić (župa Tomislavgrad).
3. Svjedočanstva (o masovnim zločinima u Drugom svjetskom ratu i poraću, kao i o „križnom putu“ 1945. godine; izbor od 15 svjedočanstava) – više autora, najviše fra Mate Tadić i Ante Tadić.

Od ovih poglavlja na uvid javnosti prije konačnog objavljivanja knjige stavlja se samo 2. poglavlje, koje je ujedno i najvažnije. Cjelokupna verzija bit će objavljena u jesen 2012., nakon što se prikupe svi dostupni podatci, kao i fotografije.
Nadamo se da će se cjelokupna duvanjska javnost odazvati pozivu te da će svi koji imaju mogućnost doprinijeti da objavimo što cjelovitije podatke. To je naš dug žrtvama, u najvećem broju nevinima, najmanje što možemo učiniti da se njihova žrtva nikada ne zaboravi. Ali niti ikada više ponovi!

Radnu verziju Duvnjskog žrtvoslova pogledajte ovdje.

tomislavgrad.gov.ba

0 230


foto: Ivica Šarac/ Mandino-selo.com

Ovih je dana dovršena radna verzija Duvanjskoga žrtvoslova na čijoj pripremi i prikupljanju građe već neko vrijeme rade dr. Robert Jolić, dr. Jure Krišto i Ante Tadić.

Budući da je riječ o iznimno zahtjevnom projektu prikupljanja podataka o žrtvama Prvoga i Drugog svjetskog rata, do kojih nije lako doći i koje je često vrlo teško ili čak nemoguće provjeriti, autori planiraju dati mogućnost i javnosti da se uključi u cjelokupan posao. Stoga će narednih dana popise s imenima žrtava i postojećim podatcima dostaviti u Općinu, po župnim uredima, internet portalima i drugim javnim mjestima na uvid našim sugrađanima, kako bi na vrijeme mogli dopuniti popise ili intervenirati ukoliko uoče bilo kakav propust ili pogrešku vezanu uz osobne podatke žrtve ili podatke o mjestu i okolnostima stradavanja. Također, pozivaju sve one koji imaju fotografije u ratu stradalih osoba da ih dostave u zgradu Općine, u ured br. 11, gdje će biti skenirane, te odmah uredno vraćene vlasnicima.

Inače u prikupljanju podataka za Žrtvoslov autorima su od velike pomoći bile matice umrlih i rođenih, matice vjenčanih, a podatci su dopunjani i iz drugih izvora, popisa župnika duvanjskih župa iz 1989. i 1990. godine, popisa objavljenog u Duvanjskom zborniku 2000. godine, kao i radom na terenu, odnosno provjerom podataka u pojedinim selima i zaseocima.

Ono što je važno naglasiti je da je isključivi kriterij uvrštavanja pojedinih osoba u Žrtvoslov, pogotovo za Drugi svjetski rat, bila činjenica da je ta osoba žrtva rata, neovisno o njezinoj nacionalnosti, pripadnosti bilo kojoj vojsci, neovisno o tomu radi li se o odrasloj osobi ili djetetu ili o tomu je li netko vojna ili civilna žrtva. Dakle, svatko tko je poginuo od ratnih djelovanja, a rodom je ili živio u vrijeme rata na duvanjskom prostoru, zavrijedio je da mu se ime spomene u Duvanjskom žrtvoslovu, navodi u uvodu radne verzije knjige dr. Robert Jolić.

Svjesna važnosti ovoga projekta, u njegovu realizaciju se uključila i tomislavgradska Općina, koja je odlukom Općinskoga vijeća za spomenutu namjenu osigurala 30. 000 KM. Autori se nadaju da će Duvanjski žrtvoslov biti dovršen i tiskan najkasnije u listopadu ove godine.

RTG