Kako se osloboditi straha!?

Kako se osloboditi straha!?

1 3897

Prema Longmanovom rječniku psihologije i psihijatrije strah se definira kao duboka emocija koju izaziva prepoznatljiva prijetnja čije su posljedice osjećaj neugodne napetosti, snažni nagon za bijegom i fiziološke reakcije poput ubrzanog bila, napetosti mišića i, općenito, mobilizacije organizma za bijeg ili borbu. Strah ne izazivaju samo izravna opasanost nego i različite situacije i predmeti koji predstavljaju tu opasnost. Strah je svakodnevna pojava u našim životima. Kada smo zabrinuti za sastanak kojem trebamo nazočiti, živimo u strahu od onoga što bi se moglo na njemu dogoditi. Kada se osjećamo zabrinuti dok pripremamo jelo za večeru, proživljavamo blagi oblik straha. Bez obzira na njegov stupanj, strah je uvijek posljedica očekivanja da će stvari krenuti naopako. Strah nas sprječava da učinimo ono što smo naumili, tjera nas da činimo stvari koje ne želimo činiti, zaustavlja naš napredak i sprečava nas da se razvijemo do naših krajnjih mogućnosti. Neki strahovi pojavljuju se kao neminovni nusproizvod odrastanja i često nestaju nakon što postanemo stariji; druge strahove proizvode traumatski incidenti ili se pojavljuju tijekom izlaganja nepovoljnom društvenom ozračju. Dodatni faktor koji može utjecati na strah je promjena. Promjena uvijek kreira određenu količinu emotivnih stresova, bez obzira je li ona pozitivna ili negativna. Unaprjeđenje na poslu također može izazvati stresove kao i automobilska nesreća.

Učinak koji strah ima na naše tijelo i um vrlo je znakovit. On će rezultirati promjenama u tijelu koje može primijetiti i nestručna osoba. Možemo promatrati nekog tko je suviše napet, tko je blijed poput „krpe“ ili se smrzne od straha. No za razliku od ovih vanjskih reakcija još je važnije sve ono što se zbiva u našem tijelu: mjerljive kemijske promjene mogu u ozbiljnim slučajevima poremetiti fizički sklad i rezultirati bolešću kada se strahovi doživljavaju svakodnevno. Strah prodire u naše živote do određenog stupnja, a manifestira se u rasponu od blaže bojazni do snažnih fobija i napada anksioznosti.

Fobija je pretjerani, nerealni i nekontrolirani strah kojega pokreće određeni predmet, aktivnost ili situacija. Kod fobija osjećaj straha ne popušta tijekom dužeg vremenskog perioda, i taj strah je neopravdan te uvijek tjera iz sve snage da izbjegnete predmet, aktivnost ili situaciju koja izaziva strah. Ako se predmet neke jednostavnije fobije izbjegava, čovjek koji pati od takve fobije može živjeti relativno normalan život. Budući da fobičari pokušavaju izbjeći predmet ili situaciju koja ih plaši, njihov strah postaje još izraženiji. Kada se nemaju snage suočiti s vlastitim strahom i realnošću koja ih okružuje, strah postaje sam sebi svrha i počinje rasti u bolesnikovom umu do nemogućih proporcija. Riječ je o začaranom krugu u kojem nešto izbjegavate učiniti jer vas je strah, pa vas zatim obuzima još veći strah i samim time izbjegavate tu stvar još snažnije. Završit ćete, dakle, kao talac vlastitog straha.

Postoji mnoštvo tehnika i strategija opisanih u različitoj literaturi, u knjigama, pa i na internetu u kojima ih možete pronaći i upotrijebiti kao oblik samopomoći te poduzeti nešto da se zauvijek riješite svojih strahova. Na kraju teksta možete pogledati od kakvih sve strahova ljudi pate a možda se i iznenaditi da neki od njih uopće i postoje.

Jedna od korisnih tehnika u ovom kontekstu svodi se na to da sami sebi ponavljate određene ključne fraze. One se mogu jednostavno upamtiti jer je riječ o kraćim rečenicama. Zapišite svoje omiljene izjave na komadiće papira i pričvrstite ih na mjesta u stanu kraj kojih najčešće prolazite – vrata od hladnjaka, ogledalo u hodniku, vrata ormara za odjeću, ulazna vrata (s unutarnje strane, osim ako ne mislite da je i vašim susjedima potrebno malo pozitivnog razmišljanja). Ponavljajte sami sebi te rečenice dok čekate autobus, dok se nalazite u šetnji ili imate pauzu na poslu. Psiholog Vera Peiffer navodi nekoliko prijedloga. Izbor ovisi o vama. Ako se on doima u redu, onda je u redu samo za vas.

Agorafobija

  • Ako sam osvojio unutrašnjost svoga doma, onda mogu osvojiti i ono što se nalazi vani.
  • Dovoljno sam snažan da srušim barikade koje me sputavaju.
  • Krećem se lagano i bez poteškoća izvan svojih granica.
  • Malo-pomalo napredujem, sigurno i čvrsto.

Panični napadi

  • Panični napad može biti neugodan, ali me ne može ozlijediti.
  • Ponovo sam preuzeo kontrolu u skladu s vlastitim sposobnostima.
  • Ništa nije vječno pa ni panični napadi.

Zabrinutost

  • Sada nemam vremena za brige. O tome ću brinuti kasnije.
  • Sve češće zaboravljam na brige.
  • Imam mnogo važnijih stvari za učiniti nego biti zabrinut.

Fobija

  • Ne želim da me više opsjedaju fobije i oslobađam ih se sada.
  • Fobija nestaje, samo što ona to još ne zna.

Slabljenje koncentracije tijekom ispita

  • Moja koncentracija je tijekom ispita tako dobra, da mi ispit ne predstavlja nikakav problem.
  • Iznenađuje me koliko sam smiren kad situacija to zahtijeva.
  • Ispiti su nevjerojatno lagani.

Društvene fobije

  • Prijateljski sam raspoložen prema drugima, kao što su i drugi prijateljski raspoloženi prema meni.
  • Lako se krećem u društvu.
  • Ljudi me odlično prihvaćaju.
  • Moje pouzdanje raste, polako ali sigurno.

Iako je naizgled riječ o minornoj stavki, ona je usprkos tome vrlo značajna. Kada s nekim pričate o svojim fobijama, pripazite na svoj način razgovora i nemojte povisivati ton. Nemojte lamatati rukama i urlati :“ Jednostavno mrzim mostove! Dovoljno je da mu se približim i već mi pozli! Ne bih ga prešao ni da mi platite!“ Umjesto toga smanjite jačinu glasa, svedite informaciju na najosnovnije pojmove („Mostovi me zabrinjavaju. Ne volim ih prelaziti.“) i nemojte pretjerivati s emocijama. Isto tako, nemojte cviljeti poput miša kako od nervoze niste znali gdje ste nakon što ste izveli posljednju prezentaciju na poslu. Razgovarajte normalno i navodite činjenice, npr. „Neugodno sam se osjećao kad sam morao pričati pred svojim kolegama“. Što vaš govor bude melodramatičniji, to se vaš problem čini većim. Stavite svoju stvar na mentalni spisak stvari koje morate obaviti i odnosite se prema njemu kao prema bilo kojem drugom artiklu ili obvezi – nečemu što je neugodno poput kućnih poslova ali se mora obaviti.

Kada razgovarate o strahu, ne slušaju vas samo drugi ljudi, već i vaš vlastiti podsvjesni um. Kao što možete utjecati na svoju podsvijest s pozitivnim izjavama, tako možete u nju utisnuti i negativne poruke, pa stoga obratite pozornost na načine kako razgovarate o svojim strahovima.

Kao što se to događa sa svim ostalim stvarima u životu, tako i ovdje imate dvije mogućnosti: ili ćete dopustiti da se u vašem životu sve zbiva kao što se zbivalo do sada, živeći u strahu i žaleći se, ili ćete krenuti u akciju i osloboditi se svoga straha. Ja vam samo mogu pokazati put do vode; do nje morate doći sami. Nitko to ne može učiniti umjesto vas. Ne postoji čarobni štapić koji će pomoći vašem strahu da nestane. Razmislite od tome! Što uopće možete izgubiti? Samo svoj vlastiti strah!

aglofobija – bola
agorafobija – otvorenih prostora
aerofobija – letenja
akrofobija – visine
amaksofobija – vozila,vožnje
androfobija – muškaraca
antofobija – cvijeća
antropofobija – ljudi
arahnofobija – paukova
astrafobija – grmljavine,munja
autofobija – samoće
batrahofobija – žaba
brontofobija – nevremena
fotofobija -svjetlosti
fobofobija – straha
fazmofobija – duhova
filofobija – zaljubljivanja
hemofobija – krvi
herpetofobija – gmizavaca
hidrofobija – vode
glasofobija – govora
ginekofobija – žena
genofobija – sexa
dementofobija -ludila
dendrofobija – drveća
dromofobija – prelaska ulica
emetofobija – povraćanja
entomofobija – insekata
zoofobija – životinja
karcinofobija – raka(bolesti)
klaustrofobija – zatvorenih prostor
kakofobija – ružnoće
ksenofobija – stranaca
kinofobija – pasa
mizofobija – prljavštine i zaraze
nekrofobija – bolesti (općenito)
niktofobija – mraka
numerofobija – brojeva
nudofobija – nagosti
ofidiofobija – zmija
omitofobija – ptica
pekatofobija – grijeha
pirofobija – vatre
siderodromofobija – vlakova
sitofobija – jela
tafofobija – misli da će biti živ sahranjen
tanatofobija – smrti
trihofobija – kose
triskaidekafobija – broja 13

Ivana Perković

Povezano

0 77

0 381

1 komentar

Komentiraj